Arheološki projekt Lovas započeo je 2011. godine pod vodstvom Sanjina Mihelića, tada kustosa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Glavni cilj projekta bio je istražiti arheološki krajolik općine Lovas putem sustavnog terenskog pregleda i probnih sondi, kako bi se saznalo više o uzorcima naseljavanja okolnog područja. Projekt je istovremeno težio uspostaviti blisku suradnju s lokalnom zajednicom i promovirati kulturno nasljeđe regije. Nažalost, istraživanje je privremeno prekinuto u idućih šest godina zbog nedostatka sredstava. Međutim, poveznica s lokalnom zajednicom Lovasa je održana i kroz to razdoblje te je projekt bez teškoća nastavljen 2017. godine.

 

Od 2017. godine voditelj projekta je Filip Franković, znanstveni suradnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, a zamjenik Sanjin Mihelić, trenutni ravnatelj Muzeja. U naredne dvije sezone, arheološko istraživanje fokusiralo se na sustavni terenski pregled i arheološka iskopavanja kako bi se prikupili podaci o distribuciji arheoloških lokaliteta na ovom području. Projekt je organiziran na način da odmah proizvodi rezultate spremne za publikaciju i prezentaciju, kako bi se podigla svijest o kulturnoj baštini Lovasa. Svi rezultati istraživanja dostupni su javnosti.

 

U tri sezone istraživanja u Lovasu je pronađena 21 pozicija koja pokazuje tragove ljudske aktivnosti u raznim radobljima ljudske prošlosti. Procjenjuje se da bi broj arheoloških lokaliteta na području općine Lovas mogao narasti i na preko 30 u narednim godinama istraživanja, što ukazuje na kompleksne obrasce naseljavanja u svim pretpovijesnim i povijesnim razdobljima. Najraniji tragovi ljudskog naseljavanja datiraju se u razdoblje neolitika (sopotska kultura), a područje je bilo konstantno naseljeno kroz bakreno (badenska, kostolačka i vučedolska kultura), brončano (vatinska i Belegiš I kultura) i željezno doba. Tragovi rimske prisutnosti u Lovasu također su potvrđeni otkrićem keramičkih nalaza i novca koji se datiraju u različite periode carske vlasti. Naseljenost u kasnijim periodima potvrđuju površni nalazi srednjevjekovne, turske i suvremene keramike. Međutim, istraživanja pokazuju da je ovo područje bilo najgušće naseljeno u srednjem brončanom i mlađem željeznom dobu.

 

Tijekom 2011. i 2017. godine otvorene su probne sonde na četiri različite lokacije: Kalvarija, Staro groblje, Orlinac i Kovači. Dva najveća i najvažnija do sada otkrivena lokaliteta nalaze se na pozicijama Kovači, zapadno od sela Lovas, i Čopinac, blizu brane Opatovac na sjeverozapadnoj granici općine Lovas. Oba lokaliteta potvrđuju naseljenost u bakrenom, brončanom i mlađem željeznom dobu. Srednjebronačnodobno naselje na poziciji Kovači datira se u isti period kao i ostava Lovas, za koju danas znamo da je pronađena na poziciji Čajer, južno od glavnog naselja na Kovačima. Buduća iskopavanja fokusirat će se na oba spomenuta lokaliteta, nastavkom istraživanja na poziciji Kovači i otvaranjem prvih sondi na poziciji Čopinac.